top of page

Nuklearna diplomatija, Saudiska Arabija i Iran

Fotografija: govor princa Saudijske Arabije, The Guardian

Krunski princ Saudijske Arabije potvrdio je da će njegova zemlja razviti nuklearni arsenal ako to učini i Iran, stvarajući tako sumnju u mogućnost postizanja nuklearnog sporazuma između SAD-a i Saudijske Arabije, koji je trenutno predmet pregovora.


Skeptici unutar američkog Senata izražavaju zabrinutost, sugerisući da bi svaki pokušaj formiranja sporazuma koji podrazumeva intenzivnu nuklearnu saradnju sa Rijadom mogao biti dočekan s otporom zbog nepoverenja u namere Saudijske Arabije. Izjava krunskog princa Muhameda bin Salmana pojačava sumnje u potencijalnu upotrebu navodno civilnih nuklearnih programa u vojne svrhe, naročito ukoliko se Saudijska Arabija oseti ugroženom.


Eventualni sporazum teži ne samo normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, već i omogućavanju nuklearne saradnje i pružanju određenih bezbednosnih garancija od strane SAD-a, sve u svrhu suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.


No, ovakve diplomatske ambicije susreću se s mnogobrojnim izazovima. Pitanja vezana za bezbednosne garancije i nuklearnu saradnju, uzimajući u obzir saudijski dosije ljudskih prava, mogu izazvati jak otpor u američkom Kongresu. Postoji bojaz da bi popuštanje nuklearnim uslovima za Saudijsku Arabiju moglo izazvati nezadovoljstvo u Kongresu, gde su očigledne antipatije prema Rijadu prisutne na obe strane političkog spektra.


Postoji i strahovanje da bi, u slučaju neuspeha u postizanju nuklearnog sporazuma sa SAD-om, Saudijska Arabija mogla potražiti alternativne partnere, kao što je Kina, koja možda neće poštovati međunarodne protokole o neširenju nuklearnog oružja. Ovaj aspekt može uticati na približavanje stavova Kongresa i saudijskih zahteva, u svetlu potencijalnog gubitka uticaja u regionu Zaliva.


Takav kontekst postavlja pred svet dilemu između zaštite ljudskih prava i geopolitičkih interesa. Usprkos prethodnim zalaganjima, s pritiscima geopolitičke konkurencije i formiranja strateških alijansi, agenda ljudskih prava i promocija demokratije može biti zanemarena, dok potencijalni trilateralni sporazum između SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela može okončati diskusiju o ljudskim pravima.


Administracija predsednika Bajdena teži finalizaciji sporazuma pre početka predsedničke kampanje za reizbor, no pitanja kao što su nuklearna saradnja i ljudska prava ostaju ključne prepreke. Na kraju, ishod pregovora i mogući sporazumi između SAD-a i Saudijske Arabije igraće ključnu ulogu u regionalnoj stabilnosti i globalnoj politici neširenja nuklearnog oružja.


bottom of page